MediaSfera
Piše: Gordana Radisavljević – Jočić
Fotografije: privatna arhiva, Internet
Zašto je srednji vek i danas u središtu pažnje, zašto nikog ne ostavlja ravnodušnim, kako kulturno naseđje može da nađe primenu u savremenoj pop kulturi, pitanja su na koje profesor dr Jelena Erdeljan pokušava da odgovori u predavanju “Kulturno nasleđe kao savremeni medij komunikacije”.
dr Jelena Erdeljan je profesor na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, osnivač i upravnik Centra za studije jevrejske umetnosti i kulture na Filozofskom fakultetu, član uređivačkih odbora brojnih stručnih časopisa u zemlji i inostranstvu. Alumna Univerziteta u Konstancu, Nemačka, odlikovana Caballera del Ladino za unapređenje studija sefardske kulture.
Sagovornica MediaSfere poznata je po svojim popularnim predavanjima u kojima razmatra komunikativnost materijalne i nematerijalne bastine, od srednjovekovnog razdoblja do danas kroz primere mreža povezivanja između regija, država i istaknutih pojedinaca ostvarenih kroz diplomatsku razmenu darova i ktitorsku delatnost, približavajući tako kulturno nasleđe savremenim generacijama.
„Nemanjici“ propuštena prilika (vero)dostojniji način predstavi kulturno nasleđe
-Želim da predstavim pitanje kulturnog nasleđa kao savremenog medija komunikacije. Zanimalo me je u kojoj meri je kulturno nasleđe komunikativno u danšnjem životu. Počela sam sa nečim što je istorijski uvod, akcenat je bio na prezentaciji kroz odevanje srednjovekovnih vladara sa ovih prostora, a onda sam pokazala kako se srednjovekovno nasleđe koristi u savremenim promotivnim kampanjama u kojima se, ustvari, formira i ukus javnosti, a tiče se velikih dizajnerskih kuća, kaže dr Jelena Erdeljan.
Danas je ova tema posebno aktuelna i izražena kroz fenomen neomedievalizma u čitavom svetu u domenu kreativnih industrija, kompjuterski generisanih svetova, filma i televizije, do mode i svih vidova savremenih performativnih umetnosti – od “Igre prestola” do kolekcija i reklamnih kampanja modnih kuća Dolče i Gabana i Guči, nastupa Bjonse na festivalu Koačela, do poslednje Met Gale.
Rijana na Met gali 2018.
-Svaka Met Gala ima određenu temu, odnosno dres kod i sve zvanice treba da ga se pridržavaju. Ove godine tema je bila „Nebeska tela: Moda i katolička mašta„. U sklopu bala održana je i izložba na kojoj je predstavljeno oko 180 modnih komada koji spajaju modu i remek-dela sakralne umetnosti. Rijana je na Met Galu došla obučena u žensku i veoma provokativnu verziju papine odežde, sa sve tijarom.
Svi primeri se oslanjaju na retro modu, oslanjaju se na kategorije neomedijevalizma, što je karakteristično za današnju popularnu kulturu. Ovaj pojam je neologizam koji su prvi popularizovali filozof i teoretičar društva i politike Isaija Berlin, a zatim i italijanski pisac Umberto Eko. Dakle, crpe se elementi kulturnog nasleđa i identiteta naročito kroz odevanje prošlih vremena i to se danas plasira kroz kampanje i kroz velike kolekcije. Marija Gracija Kjuri, koja je na čelu Diora, Olivije Rustein koji je za modnu kuću Balman radio deo koncepta nastupa Bjonse na Kočeli, Guči, Dolče i Gabana uvek koriste i naslanjaju se na nasleđe Italije, renesanse, objašnja dr Jelena Erdeljan.
-Evo još jedno primera kako kulturno nasleđe može da poveže različite umetnosti i da deluje kao medij savremene komunikacije. Tejt galerija je organizovala izložbu koja je bila posvećena Pikasu, odnosno slikama koje prikazuju Pikasovu ljubavnicu Mari-Terez Valte. Kustos ove izložbe bila je njihova unuka. U celu tu priču bila je uključena i kreatorka Roksanda Ilinčić, koja je inspirisana tom izložbom kubizam predstavila kroz svoju kolekciju. Tako su se na jednom projektu spojili: Tejt, kubizam i naša modna dizajnerka svetskog renomea, Roksanda Ilinčić.
Kolekcija Roksande Ilinčić inspirisana kubizmom
Kako kaže u priču se uključuju digitalni umetnici koji promovišu heroje ili heroine u idealno projektovanim svetovima, a sve se to zasnovano je na principima i osnovama srednjovekovnog pogleda na svet, srednjevekovnog vizuelnog identiteta, načela, hijerarhijskih odnosa u društvu. Autori “Igre prestola”, “Hari Potera”, “Gospodara prstenova”, koji su inspirisani srednjevekovnim vizuelnom idetititom, svesni su da se ovakvi projekti imaju veliki impakt na savremeni svet, naročito mlađe generacije. Slično je i sa gejming industrijom i generisanim svetovima.
-Nažalost, posle čuvene “Simonide” Aleksandra Joksimovića kod nas se niko nije bavio srednjim vekom, na taj način, u modi. Mislim da je sa Nemanjićima propuštena velika prilika da se na (vero)dostojniji a istovremeno savremeniji način predstavi srpsko kulturno nasleđe. Rustično osmišljeni vizuelni identitet samog Nemanje u ovoj seriji nikako ne odgovara njegovoj istorijskoj poziciji u romejskom svetu i kulturi na Balkanu. Moć televizije je ogromna. Svesno ili nesvesno, generacije će identifikovati srpsku kulturu i istorijske ličnosti tog razdoblja sa onim kako su im bili predstavljeni ovim savremenim medijem komunikacije. Nacionalni servis kaže da je smisao i svrha pre svega jedan umetnički pogled na srednji vek, no pitanje je na kojim i kakvim postulatima je takav pogled utemeljen, smatra dr Jelena Erdeljan.
Kolekcija „Simonida“ Aleksandra Joksimovića inspirisana srednjim vekom
Vidim da je kod nas, kao uostalom i drugde u svetu, u modi oživljavanje devetnaestovekovne recepcije srednjeg veka kroz prizmu romantičarskog pogleda na svet. Tako imamo Maglič fest, Vitez fest i viteške turnire, viteška venčanja, manifestaciju “Dolina jorgovana” i tu smo na tankoj liniji između nečega što je proizvoljna interpretacija osenčena, pritom, vizijom jednog takođe prošlog vremena. Umetnička interpretacija srednjovekovnog razdoblja u savremenom svetu i oslanjanje na kulturno nasleđe kao savremeni medij komunikacije je daleko složeniji poduhvata koji bi trebalo da podrazumeva saradnju velikog tima stručnjaka koji bi, kao u idealnim primerima velikih dizajnerskih kuća i njihovih reklamnih kampanja i revija, uključivali sve, od umetnika, preko istoričara umetnosti do marketinških i stručnjaka za društvene mreže, zaključuje dr Jelena Erdeljan.
Dodaj komentar