MediaSfera
Međunarodna konferencija o primeni propisa o zaštiti konkurencije u Srbiji – status i perspektive, održana je danas u Beogradu, u organizaciji CMS Beograd, člana CMS grupe, jedne od 10 najvećih advokatskih kancelarija u svetu.
Kako su saopštili organizatori, koristeći primere iz prakse, iz zemlje i Evrope, o važnosti zaštite prava konkurencije govorili su Miloje Obradović, predsednik Komisije za zaštitu konkurencije Republike Srbije, Nikolas Banašević, rukovodilac jednog od odeljenja Direktorata za konkurenciju Evropske komisije, koji je direktno rukovodio slučajevima protiv Microsofta, Intela i Googla, kao i Harald Kalenberg, partner u advokatskoj kancelariji CMS (iz Štutgarta), inače rukovodilac CMS grupe za pravo zaštite konkurencije.
Miloje Obradović, predsednik Komisije za zaštitu konkurencije Republike Srbije, predstavio je dosadašnja dostignuća i planove Komisije za zaštitu konkurencije, koja koristeći pristupe i metode dostupne u okviru postojećih zakona, uspešno radi na očuvanju konkurencije u skladu sa evropskim standardima, po čemu je i percipirana kao jedna od najaktivnijih komisija u regionu.
Nikolas Banašević, koji je radio na „slučaju Gugl“, kaže da je ovaj gigant prekršio svoju dominantnu poziciju na tržištu Evropske unije. Evropska komisija kaznila je giganta prošle godine sa čak 2,4 milijardi evra za zloupotrebu dominantne pozicije na tržištu, a Banašević objašnjava da će, s obzirom da je Gugl uložio žalbu na tu odluku, verovatno ceo proces do eventualne naplate novca, trajati godinama.
„Prekršio je svoju dominantnu poziciju na tržištu generalne potražnje jer je favorizovao svoj proizvod i to nije dalo šansu drugim konkurentima na tržištu da se iskažu„, objašnjava Banašević.
Dva osnovna panela konferencije obuhvatila su teme javno-pravne i privatno pravne implementacije.
Na prvom panelu se raspravljalo o otkrivanju i praćenju povreda konkurencije, zatim o pokajničkim (tzv. leniency) programima koji postoje u Evropi (gde se i do 80% slučajeva optužbi za postojanje kartela rešava poravnanjima, ali koji još ne postoje kao opcija kod nas), kao i o nenajavljenim uviđajima koji su trenutno aktuelna strategija Komisije za zaštitu konkurencije u Srbiji, pri otkrivanju i dokazivanju povreda konkurencije.
Naše pravo u oblasti zaštite konkurencije je na dosta naprednom nivou, ali problemi postoje zato što ne primenjujemo sve zakonske potencijale„, ocenjuje stručnjak u oblasti zaštite prava konkurencije Raško Radovanović.
Najveća kazna koja je izrečena jednoj kompaniji u Srbiji je bila pet miliona evra dok je većina „penala“ ispod miliona evra. Evropska komisija, na primer, kaže Radovanović, kažnjava mnogo većim iznosima, a u proteklih četiri do pet godina kompanije su zbog kršenja pravila o konkurenciji platile oko osam milijardi evra.
„U proseku po jednom postupku to iznosi oko 250 do 260 miliona evra. U Srbiji je bilo nekoliko kazni ali su one veoma niske. Kazne se najčešće odnose na zloupotrebu dominantnog položaja na tržištu“, objašnjava Radovanović.
U Evropi postoji takozvani „pokajnički“ programi, a 80 procenata slučajeva optužbi za postojanje kartela rešava se van suda – poravnanjem.
U fokusu drugog panela, sa temom privatno-pravne implementacije, kao ključno je postavljeno pitanje – koja je verovatnoća da tužbe za naknadu štete postanu realna mogućnost u Srbiji i šta treba promeniti u postojećem pravnom okviru zaštite konkurencije.
Opšti zaključak učesnika Konferencije je da je u Srbiji načinjen veliki pomak na polju zaštite konkurencije, posebno po pitanju efikasnosti postupaka i razvijanju svesti o značaju teme. Ipak, još postoji značajan prostor za napredak, posebno u oblasti privatnog gonjenja tj. za tužbe za naknadu štete koja je kompanijama i potrošačima prouzrokovana povredom konkurencije.
Izvor: RTV, eKapija, MediaSfera
Dodaj komentar