Kultura

DAN MUZEJA VUKA I DOSITEJA

 

  1. februar 2018.
  2. Muzej Vuka i Dositeja
  3. Gospodar Jevremova 21

 

U sredu, 28. februara biće obeležen dan kada je 1949. godine, odlukom Vlade NR Srbije osnovan Muzej Vuka i Dositeja. Najpre kao samostalna ustanova, a potom u sastavu Narodnog muzeja u Beogradu, Muzej je od osnivanja do danas smešten u obnovlјenoj zgradi Velike škole, spomeniku kulture 18. veka u Gospodar Jevremovoj ulici.




Dimitrije Lakatari – Vuk Karadžić, 1832.

Povodom Dana Muzeja, u sredu, 28. februara, će u Muzeju Vuka i Dositeja biti izloženo nekoliko predmeta zbirke Muzeja i kolekcije Narodnog muzeja koji su retko bili izlagani. Među njima je malo poznat portret Vuka Karadžića koji je 1832. godine u Beču naslikao Dimitrije Lakatari (Demeter Laccataris) (1798 – 1864).

 

Slikar grčkog porekla, akademski je obrazovan na Bečkoj likovnoj akademiji, slikarstvo je učio kod Jozefa Danhauzera, jednog od vodećih umetnika bidermajera, na koga je snažno uticalo stvaralaštvo Vilijama Hogarta, pa te uticaje prepoznajemo i na Vukovom portretu.

 

Portret donosi jedan drugačiji umetnički senzibilitet u odnosu na portrete po kojima obično pamtimo Vukov lik. Ovde je zanimlјivo i to što je Vuk, gledajući posmatrača pravo u oči, prikazan u godinama kada gubi kosu, a bez fesa na glavi po kojem će kasnije uvek biti prepoznatlјiv. Može se primetiti takođe da će Vukovi brkovi u poznijim godinama postati primetno duži, poprimajući izvesnu epsku dimenziju. Uspeli portret, koji nas upućuje u umetničke tendencije i afinitete građanske srednje Evrope tridesetih godina 19. veka, ujedno svedoči o Vukovom izgledu u njegovoj 45. godini, u Narodnom muzeju se čuva od 1860. godine.

 

Kapitalna dela

 

Imajući u vidu da se tekuće godine obeležava i 200. godišnjica od prvog izdanja izdanja Srpskog Rječnika (1818) Vuka Stefanovića Karadžića, povodom Dana Muzeja Vuka i Dositeja, biće izložena i njegova kapitalna dela: Srpski Rječnik iz 1818. godine i lični primerak drugog i dopunjenog izdanja Srpskog rječnika iz 1852. godine sa beleškama i dopunama ispisanim Vukovim rukopisom.

 

Vukov „Rječnik“ sadrži 26 270 reči koje su se koristile u govoru naroda u Srbiji, Sremu i Vojvodini protumačenih nemačkim i latinskim rečima. Reči je na nemački jezik preveo Jakob Grim. Građu za izradu rečnika srpskog jezika je Vuk Karadžić počeo da sakuplјa još 1815. godine na nagovor Jerneja Kopitara, cenzora za slovenske jezike bečke dvorske biblioteke. Rukopis je bio završen već 1816. godine, ali zbog nedostatka sredstava i polemika sa neistomišlјenicima objavlјen je u oktobru 1818. godine.

 

Za drugo izdanje Srpskog rječnika Vuk je prikuplјao građu od stanovništva Crne Gore, Dubrovnika, Dalmacije i Hrvatske. Ovaj primerak štampan je na listovima srednje četvrtine da bi sa strane stubaca bilo mesta za beleške i dopune. Radi ovih dopuna umetnut je posle svakog štampanog lista po list čiste pisaće hartije. Beleške i dopune na muzejskom primerku ispisane su Vukovim rukopisom. Rečnik se završava se stranom 850, na kojoj ispod završetka stoji ispisano perom: „U ovome rječniku ima riječi na broj svega 47427.“

 

Uz mogućnost za besplatan obilazak muzeja, zainteresovani posetioci će moći da vide i nekoliko ličnih Vukovih svari koje je koristio u svakodnevnom životu, a koji do sada nisu našli mesto u stalnoj postavci.




Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .