Piše: Gordana Radisavljević – Jočić
Srpska pravoslavna crkva i pravoslavni vernici slave 21. septembra rođenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih zavetnih praznika. Narod ovaj praznik zove Mala Gospojina. Bogorodica je rođena u Nazaretu, kako se po nekima smatra, 18 godina pre Hrista. Današnji praznik slavi se od najstarijih vremena. U šestom veku u Vizantiji proglašen je za obavezni, zajednički praznik Crkve i države. Kako je praznik radosne prirode, u nekim mestima biva danas vašar i narodno veselje. Pored vašara u Šapcu, poznati su u Negotinu, Topoli, Ljigu i drugde.
Roždestvo Bogorodice


Sveta Deva Marija rođena je u domu Joakima i Ane. Otac joj je bio iz plemena Davidovog, a majka od roda Aronovog. Po ocu je bila carskog, a po majci arhijerejskog roda. Joakim i Ana su bili „bezdetni pa behu postidni među ljudima i skrušeni pred Bogom“, kaže predanje. Već stari, Joakim i Ana usrdno su se molili Bogu da im podari dete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru darovavši im sina Isaka. I Bog ih obradova, darova im više nego su mogli i usniti, ne samo kćerku nego i Bogomajku. Kćeri su dali ime Marija što znači visoka ili gospodareća. Rođena u Nazaretu, nakon tri godine Presveta Deva je odvedena u jerusalimski hram, da bi se po smrti roditelja vratila u Nazaret gde je uskoro čula blagovest Svetog arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg.
Scena Roždestva Bogorodice sa svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolevci, obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresko zapisa. Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa, sa motivom Roždestva Bogorodice, nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici. U nekim mestima u Srbiji i danas se neguje običaj, da se tada održavaju sabori, zavetne proslave, molitve i litije. Mnoge porodice slave Malu Gospojinu kao svoju Krsnu slavu. Mnogi manastiri i hramovi kod nas su posvećeni ovom prazniku. – Rajinovac, Dragović, Suvodol, Čokešina i Cetinjski manastir.
Narodni običaji


U beogradskoj Sabornoj crkvi kralj Petar Prvi Karađorđević krunisan je 1904. godine na praznik Roždestva Bogorodice. Mala Gospojina je i slava humanitarne i kulturno – prosvetne organizacije „Kolo srpskih sestara“, osnovane 1903. na inicijativu slikarke Nadežde Petrović.
Ukoliko želite provedete jedan nezaboravan dan u kome biste se podsetili naših običaja iskoristite da 21. septembra odete u Šabac na vašar. Nadaleko čuveni malogospojinski vašar u Šapcu zvanično traje samo jedan dan na Malu gospojinu, ali ga Šapčani ga produže na nekoliko dana. Malo je jedan dan da se sve vidi i doživi. Oni koji su bili na njemu kažu da nigde nema takvog provoda ni takve vašarske atmosfere kao ovde. Ko god je jednom bio, vraća se ponovo. Kad pitate nekog šta je to tako posebno, pouzdanog odgovora nema. Dobra muzika pod šatrama, pečenje, zabava za najmlađe ili to što samo ovde možete kupiti ono što uzalud tražite na drugim mestima.
Ovo je prvi jesenji praznik i prvi praznik u crkvenoj novoj godini. Jesenje svadbe i veridbe u Srba kreću od Male Gospojine. U privrednom životu, Mala Gospojina je označavala vreme kada se počinjalo sa oranjem i setvom ozimih useva. U to vreme, priređivane su i razne stočarske svečanosti. Veruje se da jaja koje kokoške snesu između Velike i Male Gospojine mogu cele godine da ostanu sveža, pa se zato ostavljaju za nasad, a za piliće koji se izlegu u naše bake su govorile da će jednog dana biti dobre nosilje. Mala Gospojina se u Šumadiji smatra za veliki praznik i slavu. Domaćini koji ne slave slavu, odlaze sa porodicom svečano obučeni na raznorazne i mnogobrojne sabore i vašare koji se održavaju u crkvenim portama.
Dodaj komentar