Priča o magazinskim licencama, kao i o stranim izdavačkim kompanijama na tržištima u našem regionu, komplikovana je i uzbuljiva, ponekad sliči akcionom trileru
Krenimo redom: Kada je pao Berlinski zid – zapadne medijske kompanije, uglavnom nemačke, švajcarske, holandske…) pokupovale su sve što valja od medija u zemljama koje su do tog momenta bile iza gvozdene zavese. U regionu bivše Jugoslavije, zbog ratova i međunarodnih sankcija (u slučaju Srbije), ta tranzicija je došla deset godina kasnije. WAZ je u Hrvatskoj sa EPH prvi napravio proboj krajem devedesetih – pokrenuti su „Playboy“, „Cosmopolitan“ i drugi licenci magazini.
Strani izdavači su dolazili i odlazili
WAZ-ov dolazak na srpsko tržište 2001. godine, nakon pada Miloševića, bio je mnogo manje slavan. Kupovinom 50% Politike i 55% novosadskog Dnevnika, WAZ je upao u ponor nekadašnjih socijalističkih konglomerata sa puno zaposlenih, a malo potencijala za promene i inovativnost. Deset godina kasnije napustitli u srpsko tržište uz velike skandale, umešanost lica s one strane zakona i repove koji se i dalje vuku kroz nejasnu vlasničku strukturu Politike i Dnevnika.
Kompanija Burda, koja je na tržište Srbije, Hrvatske i Slovenije došla 2002. godine sa licencnim magazinima, poput ženskog nedeljnika Lisa, napustila je tržište 2006. godine kada su prodali sve tri firme koncernu Adria Media (holandska Sanoma i nemački G+J). Adria je preuzela sve licence koje je radila Burda i tome dodala Elle, Story, National Geographic i još neke magazine.
Ekonomska kriza 2008. godine, u kombinaciji sa tehnološkim promenama (pametni telefoni, internet), uslovila je drastičan pad tiraža i oglašivačkih budžeta. Godine 2013. godine i Adria Media napušta tržište regiona i prodaje svoje kompanije Kuriru (kompanija u Beogradu i veći deo kompanije u Zagrebu), austrijskom izdavaču Styria (manji deo kompanije u Zagrebu), a u Sloveniji ranijem vlasniku od kojeg je Burda 2002. kupila kompaniju.
Naša kompanija je krenula sa licencama te 2002. godine kao odgovor na dolazak Burde: počeli smo da izdajemo tinejdžerski magazin Bravo i ženski mesečnik JOY (oba časopisa više ne izlaze), a kasnije su se redali ostali licencni naslovi – Hello!, The Economist, BravaCasa, Grazia (u Hrvatskoj i BiH), Hausbau, strip Alan Ford, nedeljnik Star (UK licenca), nedeljnik Gloria (hrvatska licenca), tinejdžerski magazin Hej i mnogi drugi koji i dalje izlaze.
Grčki izdavač bankrotirao i ostavio 350 miiona eura duga
U februaru 2008, pola godine uoči izbijanja ekonomske krize, bio sam u poseti kompaniji Liberis u Atini koja je bila nosilac licencnih prava za ceo Balkan velikog američkog izdavača Conde Nast (Vogue, Glamour, Vanity Fair…). Dogovarali smo buduće izdavanje njihovih magazina u našem regionu. A onda je došla kriza i mi smo shvatili da je u novim okolnostima primerenije izdavanje kulinarskog magazina Pošalji recept, koji je u najboljim danima dosezao 300.000 primeraka. Pre četiri godine pročitao sam vest da je kompanija Liberis bankrotirala sa 350 miliona eura duga.
Mi smo se u međuvremenu okrenuli i Istoku, pa sad uspešno izdajemo magazin Ruski doktor, koji radimo po licenci izdavača iz Sankt Peterburga. Mi njima prodajemo svoj kontent iz oblasti hrane. Važan momenat je, naravno, i online koji prati štampana izdanja, ali se preko portala vrati samo 10% od novca izgubljenog na tradicionalnim platoformama. Zato smo mi pokrenuli i treći medijki proizvod – konferencije i festivale. Pa tako svaki magazinski brend uz sebe ima neku konferenciju ili festival. Lepota i zdravlje – konferenciju Pro Femina, kulinarska izdanja – konferenciju Food Talk, tinejdžerska izdanja – konferenciju Teen Talk, The Economist – veliku godišnju konferenciju koja se svakog decembra održava u Skupštini Srbije…
Segment muških magazina je u Srbiji gotovo potpuno izbrisan sa scene. Mi smo pre tri godine ugasili naš CKM u momentu kada je on bio najtiražniji muški magazin u zemlji (5.000 prodatih primeraka), ispod njega su bili Playboy i Maxim. Kasnije su se ugasili i oni. Playboy je, međutim, u Hrvatskoj i Sloveniji opstao, a uzroke treba tražiti u stabilnijoj advertajzing sceni i višim cenama magazina i oglasa.
Old World se srušio kao kula od karata
Pre 12 godina u njujorškom hotelu Waldorf Astoria učestvovao sam na velikoj izdavačkoj konferenciji kada je, tokom jednog ručka, Džonatan Njuhaus, direktor Conde Nasta, održao sjajnu prezentaciju na temu Branding is Not Enough u kojoj je naveo primere desetina licencnih magazina koji na određenim tržištima jednostavno nisu uspeli. Njuhaus je naveo i nekoliko osnovnih uzroka koji su uticali na gašenje nekih od njih: premalo tržište; prejaka konkurencija, loše odabran lokalni partner, koncept nedovoljno približen lokalnom tržištu; koncept se previše udaljio od osnovnog sadržaja originalnog magazina… Govorimo o 2005., o zlatnom dobu magazinskog i novinskog izdavaštva.
Onda su, tri godine kasnije, stigli ekonomska kriza i prvi iPhone. Old World se srušio kao kula od karata.
Budućnost licenci u regionu? Ona će zavisiti isključivo od inovativnosti preostalih izdavača, uglavnom lokalnih igrača (u Srbiji je od 10 stranih kompanija u medijskoj industriji, njih čak sedam napustilo tržište), i njihove spremnosti da eksperimentišu sa novim magazinima i konceptima, ali i da nemilosrdno gase izdanja koja su izgubila smisao i kod čitalaca i kod oglašivača.
Izvor: Media marketing
Dodaj komentar