Piše: i. Mićević
Foto: B. Subašić
SANU priprema audio-vizuelni arhiv sa centrom za digitalizaciju. Kostić: Decenijama smo neodgovorni prema pisanim dokumentima
Pisma Jovana Cvijića, prepiska Vuka Karadžića, „Novine serbske“, 850 negativa fotografija Riste Marjanovića, samo su delić dragocene građe koja će biti spasena od propadanja i čuvana u novoosnovanom Audio-vizuelnom arhivu sa centrom za digitalizaciju Srpske akademije nauka i umetnosti. Država je sa 2,5 miliona evra podržala ovaj trogodišnji projekat od nacionalnog značaja, a arhiv će biti smešten u Knez Mihailovoj ulici, prekoputa palate SANU, i najoptimističnije prognoze su da bi već do kraja godine mogao da počne sa radom. Nešto realnije procene kažu da će prve istraživače moći da primi dogodine.
Dva sprata zgrade u Knez Mihailovoj biće u potpunosti renovirana i prilagođena za rad nove institucije. Na jednom će biti radni prostor za zaposlene, a na drugi nivo moći će da dođu naučnici, studenti, đaci i bilo ko drugi zainteresovan za istraživanje dragocene građe koju će Audio-vizuelni arhiv čuvati. Veliki deo biće dostupan i na internetu.
– Stanje u kome se decenijama nalazi Arhiv SANU, posebno dokumenti u Sremskim Karlovcima, koji predstavljaju kulturno dobro nesamerljivog značaja, takvo je da se osećam kao zločinac koji ne vrši svoju funkciju – ocenio je akademik Vladimir Kostić, predsednik SANU, na konferenciji za novinare u ovoj instituciji. – Tri-četiri decenije isijavamo neodgovornost prema pisanim dokumentima istorije, diplomatije i nauke. Kada vidite beleške Jovana Cvijića koje su požutele, knjige sa ponekom pocepanom stranicom, onda, ako je čovek pristojan, mora da oseti sramotu. Osećam se i kriv i osramoćen.
O alarmantnom stanju kulturne baštine govorio je i akademik Aleksandar Kostić, govoreći da ona visi o koncu, te da je ovo trenutak kada država treba da zauzme drugačiji stav, da se sistematski i dugoročno bavimo ovim pitanjem, jer su pojedini dokumenti počeli nepovratno da propadaju.
– Ovo je zaista bio poslednji trenutak da se ovakva institucija unutar Akademije formira, jer je digitalizacija – i konzervacija i promocija – ocenio je Aleksandar Kostić, dopisni član SANU. – Kao čvorna institucija, Arhiv će biti stecište svih lokalnih institucija, pa u trenutku pretraživanja ulazite u Arhiv i imate račvanje ka svim lokalnim institucijama i njihovim bazama.
Procenjuje se da dnevno, uz savremene uređaje, može da se obradi i po 2.000 stranica. Radoslav Zelenović, direktor Audio-vizuelnog arhiva, naglasio je da je reč o velikom, zahtevnom i skupom poslu, ako se poštuju standardi kakvi su u svetu. Dodao je i da su mnogi spisi i do sada digitalizovani, ali prema drugim standardima, pa će neke stvari biti rađene iz početka. Posebno je važno, kažu u SANU, da arhiviranje bude detaljno i precizno, da propratna dokumentacija bude jasna.
PREČANKA – SERIJSKI UBICA
TREBA sačuvati priče o našim životima, selima i naseljima. Sve to postoji zapisano – ocenio je akademik Vladimir Kostić.
– U Arhivu u Sremskim Karlovcima, na primer, među crkveno-sudskom dokumentacijom pronađeni su zapisi o prvoj ženi serijskom ubici u prečanskom kraju, koju su otkrili kada je ubila četvrtog muža.
Izvor: Večernje novosti
Dodaj komentar