Događaji

Izložba: MALE PRIČE Dejvida Linča stigle u Beograd

 

 

Fotografije: Aleksandar Jočić

 

U galerijskom prostoru Kulturnog centra Begrada sinoć je otvorena izložba Male priče Dejvida Linča. Reč je 56 crno-belih foto-montaža ili foto-grafika koje je slavni reditelj je uradio za izložbu premijerno prikazanu pre tri godine u Evropskoj kući fotografije u Parizu.  Radovi Linča stigli su u Beograd zahvaljujući njegovom ličnom poznanstvu sa Vojinom Vojom Mitrovićem, foto-laborantom iz Pariza srpskog porekla koji je, sa čuvenim kolegom Torosom Aladjadijanom, zaslužan za vrhunsku izradu Linčovih slika.

 

Kuustosi  izložbe su Miroslav Karić i Vesna Danilović.

 

„Male priče se odvijaju u vrlo kratkom vremenskom periodu. Međutim, može se desiti da se um i emocije angažuju gledajući nepokretnu sliku i male priče mogu prerasti u ogromne priče. To, naravno, zavisi od posmatrača“, kaže Dejvid Linč čija je izložba večeras privukla veliki broj njegovih poštovalaca.

 

Otvarajući izložbu kustos i autor teksta u katalogu Miroslav Karić prisetio se svog diplomskog rada u kome se između ostalog bavio kultnim Linčovim ostvarenjem „Eraserhead“ i rekao da su „Male priče“ svojevrsni fotografski eksperiment i da to nisu fotografije u klasičnom smislu već foto-kolaži, foto-montaže, foto-grafike.

 

„Izloženi radovi ne pokazuju samo specifičnost Linčove estetike i jedinstvenost njegove umetničke vizije, već pre svega ukazuju na međusobno prožimanje dve njegove velike strasti – filma i likovne umetnosti. Neko će u njima videti fotografije, neko će prepoznati istančan senzibilitet za grafičku materiju, a svakako će funkcionisati i kao filmski kadrovi„, primetio je Karić.

 

On je rekao da je Linč u jednom intervjuu na pitanje zašto crno-bela tehnika, odgovorio da time želi da ih odvoji od stvarnosti.

 

„U tome leži ključ za razumevanje svih vizulnih ostvarenja Dejvida Linča, u njegovoj sposobnosti da svakodnevne, uobičajne predmete, oblike, pojave, prepoznatljive stvari dovede u drugu dimenziju, otkriva u drugačijim poretcima od onih na koje smo mi navikli, da ih dovodi u apsurdne, crnohumorne, nadrealne situacije“, ocenio je Karić, dodavši da Linč od svakog očekuje da te „male priče i misterije aktiviraju da postanu velike misterije“.

 

Vršilac dužnosti direktora Kulturnog centra Beograda Gordana Goncić kazala je da su vođeni idejom Dejvida Linča da svakog dana treba sebi da poklonimo nešto neočekivano, izložbu, želeli da poklone Beograđanima i gostima srpske prestonice kao neočekivani poklon.

 

„Iza svake male priče postoji nešto veliko, a Dejvid Linč je dokaz da se bogovi kriju u detaljima. Ova izložba je prilika da mu se približimo“, rekla je Goncić i pozvala posetioce da u Linčovim „malim pričama“ otkriju svoje velike snove.

 

Dejvid Linč

 

Poznat po svojim nadrealnim filmovima, Linč je razvio svoj jedinstveni vizualni stil. Filmove Dejvida Linča karakteriše nadrealistički pristup, odnosno specifičan aranžman sekvenci, na granici sna i jave, koje se često preklapaju, tako da je teško razdvojiti realno od irealnog. Nadrealni i u mnogim slučajevima nasilni elementi njegovih filmova stekli su reputaciju da gledaoce „zastrašuju, vređaju i dovode u zabunu“.

 

Muzika u njegovim filmovima je veoma pažljivo izabrana i često stvarana za svaki film na bazi montaže i ritma sekvenci slika.

 

Kada govori o svom stvaralaštvu, sam Linč ga definiše kao intuitivno istraživanje našeg „drugog ja“, naših snova, strahovanja i predrasuda, koja nisu očigledna na prvi pogled. Intuiciju definiše kao integralni sklop intelekta i emocije, razmišljanja i osećanja.

 

Uporedo s radom na filmu koji odlikuje značajna likovnost, Linč se bavio i vizuelnom umetnošću, koju je kratko i studirao na Pennsylvania Academy of Fine Arts u Filadelfiji. Njegova dela iz oblasti vizuelnih umetnosti izlagana su u najprestižnijim muzejima i galerijama širom sveta i deo su brojnih i značajnih javnih i privatnih kolekcija.

 

Izložba, čiji su kustosi i Patris Forest, Žan-Lik Monteroso i Pjer Pasobon i koju su producirali galerija „Item“ iz Pariza i Evropska kuća fotografije, biće otvorena u sva tri galerijska prostora KCB-a do 30. septembra. 

 

Prateći događaji

 

Subota, 2.9. u 13h – Galerija Artget

Prezentacija i razgovor: Kako su nastale „Male priče“

Govore: Vojin Voja Mitrović i Toros Aladjadijan (Pariz), foto-laboranti

 

Četvrtak, 7.9. u 19h – Galerija Artget

Predavanje: Ispod površine… – Vizelni umetnik Dejvid Linč

Predavač: Miroslav Karić, istoričar umetnosti

 

Subota, 9.9. 13-16h – Galerija Artger

KCB radionica za mlade: Dejvid Linč

Radionicu vodi Ana Nedeljković, vizuelna umetnica

 

Utorak 19.9. u 19h – Galerija Artget

Razgovor: Male priče o Dejvidu Linču

Razgovaraju: Maja Uzelac, rediteljka, Petar Jevremović, psihoanalitičar i Zvonko Karanović, pisac

 

Petak, 29.9. u 19h – Galerija Artget

Razgovor: „Tvin Piks“: Šta se zapravo desilo?

Razgovaraju: Bojan Vuletić, filmski reditelj, Vladan Petković, filmski kritičar, Dragan Dimčić, filmski montažer i teoretičar. Razgovor vodi Stefan Arsenijević, filmski reditelj i urednik filmskog programa KCB.

 

Vodovodska 187 L

PTICE NA UZGLAVLJU

Jedna od mnogih

(Post) istina (post) demokratije

22. Beogradski festival igre

Kategorije

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .