Foto: Aleksandar Jočić
Građevinska firma iz Nižnjeg Novgoroda raspisala je konkurs za radno mesto mačke. Konkurs se pojavio na duštvenoj mreži VKontakti, a uslovi su da kandidat ima brkove, četiri šape i rep. Iskustvo nije bitno, međutim, poželjne su analitičke sposobnosti: veština biranja najugodnijih mesta u stanu, kao i otpornost na stres.
Mačka će, kako se navodi, dobijati platu od 20.000 rubalja mesečno. Prema već ustaljenoj tradiciji, u novi stan prvo bi trebalo da uđe mačka ili mačak. Međutim, nemaju svi novopečeni stanari svoje kućne ljubimce, pa smo mi zato odlučili da potražimo odgovarajućeg saradnika za tu poziciju, objasnio je poslodavac.
Prema najavi, mačka će morati prva da uđe u stan i energetski pripremi prostor za stanovanje. Postoji verovanje prema kojem mačke imaju energetski njuh i sposobnost da pronađu najugodnija mesta u stanu.
Čuvari umetničkog blaga
Zapošljavanje mačaka u Rusiji je počelo za vreme vladavine cara Petra Velikog koji je prvog mačka u Zimski dvorac doneo iz Holandije. Kada je njegova ćerka Jelisaveta I Petrovna stupila na ruski tron, u Zimskom dvorcu se nakotio ogroman broj glodara. Carica, kao i većina žena, nije podnosila miševe. Iznervirana, naredila je da se nabavi veći broj mačaka. Donete su iz Kazanja i vrlo brzo su oslobodile caricu dosadnih glodara. Tradicija je nastavljena. Mačke su dobile posao i u Ermitažu koji je osnovala carica Katarina Velika.
Crni dani za mačke su došli u vreme opsade Lenjigrada. Tokom 900 surovih dana nemačke opsade mnogi žitelji ovog grada umrli su od gladi, a ista sudbina zadesila je četvronožne čuvare Ermitaža. Po oslobođenju čupava, četvoronožna garda muzeja obnovljena je mačkama koje su donete iz cele Rusije. Danas u Ermitažu boravi 70 mačaka. Simbol duge tradicije i živa reklama, pozajmljuju svoj lik suvenirima koji se prodaju u suvenirnicama muzeja. Ermitažine mačke imaju i svoju godišnju proslavu, a kreiran je i poseban sajt kako bi stanovnici Sankt Peterburga mogli da udome neku od mačaka. Velika je čast udomiti jednu macu iz Ermitaža. Imajući u vidu popularnost Ermitažinih mačaka, uprava muzeja je pokrenula proceduru za registrovanje brenda pod tim nazivom. U blizini muzeja postavljeni su i saobraćajni znaci koji vozače upozoravaju da su mačke u blizini, kako bi bili oprezniji i usporili.
Pomoćnik bibliotekara
Dečja biblioteka u ruskom gradu Novorosijsku svojevremeno je zaposlila na radno mesto mačka lutalicu zvanog Kuzma kao pomoćnika bibliotekara. Mačak je zaposlenje dobio zalaganjem radnika biblioteke koji su kako bi zadržali šarmantnu životinju koja se jednog jutra pojavila na njihovom pragu pisali peticiju. Posao mačka bibliotekra koji je na svom radnom mestu uvek sa leptir mašnom je da zabavlja decu, učestvuje u pozorišnim predstavama i umetničkim performansima, kao i dočekuje goste na ulaznim vratima.
Mačak gradonačelnik
Mačor po imenu Stabs bio je gradonačelnik grada Talkitna na Aljasci 20 godina. Talketna, gradić sa 900 stanovnika, odabrao je žutog mačka za svog lidera 1998. i on je brzo postao turistička atrakcija u tom mestu bez ljudskog gradonačelnika. Preživeo je napad psa 2013. i lažne izveštaje o njegovoj smrti prošle godine. Međutim, krajem 2016. više nije imao snage da provodi vreme u prodavnici, kao što je običavao i morao je da ostaje u kući. Mediji su sredinom jula preneli da Stabsa više nema. Očekuje se da će ga jedan od njegovih potomaka verovatno naslediti.
Smanjuju rizik od srčanog udara
Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Minesoti, otkrilo je da ljudi koji imaju mačke takođe imaju i manji rizik od srčanog udara. Posle 10 godina istraživanja pokazalo se da vlasnici mačaka imaju 30 odsto manji rizik od infarkta u poređenju s ljudima koji ne drže ove životinje.
Smanjenje rizika od infarkta za 30 odsto nije šala i zaista imamo na čemu da zahvalimo našim ljubimcima. Naime, vlasnici mačaka imaju manji krvni pritisak, manji nivo stresa i manji broj otkucaja srca od onih koji ne drže mačke.
Pored toga što smanjuju rizik od infarkta, mačke pospešuju lučenje oksitocina u mozgu. Ovaj hormon je značajan za organizam jer izaziva zadovoljstvo pa se još naziva i hormonom ljubavi i sreće. Njegovo lučenje ima i isceljujuće dejstvo na ljudski organizam.
Dodaj komentar